ЕКОНОМСКЕ ТЕМЕ (2019) 57 (3) 1, 257-272

MAKROEKONOMSKA EKSTERNA (NE)RAVNOTEŽA UNUTAR EVRO-ZONE: JEZGRO VS PERIFERIJA


Emilija Beker Pucar, Olgica Glavaški

Rezime:  Od početka funkcionisanja evro-zone (EZ) pa do izbijanja globalne krize, makroekonomske neravnoteže između zemalja jezgra i periferije EZ identifikovane su na internom, kao i na eksternom planu. Rastuća eksterna divergencija bila je evidentna u pred-kriznom periodu reflektujući hronični deficit tekućeg bilansa perifernih zemalja, i obrnuto za zemlje jezgra EZ. Međutim, eksterni disbalans unutar EZ u značajnoj meri je sužen u postkriznom periodu. Na bazi modela panel podataka, krucijalni faktori divergentne pozicije tekućeg bilansa su identifikovani za pred-krizni period 1999-2007, kao i post-krizni period 2008-2017. Ocenjen je model stohastičkih efekata sa standardnim greškama robusnim u odnosu na autokorelaciju i heteroskedastičnost, u kom je varijabla tekućeg bilansa analizirana u zavisnosti od regresora ekonomskog rasta, fiskalnog balansa, kamatne stope EZ, realnog efektivnog deviznog kursa, otvorenosti i veštačke varijable za jezgro/periferiju EZ. Empirijski nalazi pred-kriznog perioda ukazuju da je makroekonomsko pregrejavanje perifernih ekonomija glavni uzrok pogoršanja pozicije tekućeg bilansa, dok je post-krizno poboljšanje pozicije tekućeg bilansa uglavnom postignuto pomoću fiskalne kontrakcije i mekše monetarne pozicije Evropske centralne banke.

Ključne reči:  tekući bilans; evro zona; jezgro; periferija; eksterno prilagođavanje; modeli panela

ПДФ датотека чланка: MAKROEKONOMSKA EKSTERNA (NE)RAVNOTEŽA UNUTAR EVRO-ZONE: JEZGRO VS PERIFERIJA